Postoje utrke koje se mjere sekundama. Ova se mjeri desetljećima — i njen ishod odredit će tko kontrolira tehnologiju koja će oblikovati sljedeće stoljeće.
Kina i SAD nisu samo dvije države koje se natječu za ekonomsku dominaciju. To su dva fundamentalno različita modela organizacije društva, ekonomije i tehnologije — i AI je postao bojišnica na kojoj se taj sukob odvija najintenzivnije.
Tko pobijedi u ovoj utrci neće samo imati najbolju tehnologiju. Imat će sposobnost oblikovanja globalnih normi, ekonomskih tokova i geopolitičke moći na način koji nije viđen od industrijske revolucije.
U ovom tekstu razlažemo gdje obje strane stoje danas, u čemu svaka prednjači, gdje svaka zaostaje i što ta utrka znači za ostatak svijeta — uključujući Europu i Hrvatsku.
Zašto je AI postao geopolitičko pitanje broj jedan
Više od tehnologije
AI nije samo tehnološki alat — to je infrastruktura moći u 21. stoljeću.
Onaj tko dominira AI-jem kontrolira:
- Vojnu nadmoć — autonomno oružje, kibernetičke napade, obavještajne sustave
- Ekonomsku produktivnost — automatizacija, optimizacija, inovacija
- Informacijski prostor — sposobnost generiranja i detekcije dezinformacija
- Nadzor i kontrolu — praćenje populacije, predviđanje ponašanja
- Tehnološke standarde — tko postavlja pravila, taj kontrolira ekosustav
Ovo objašnjava zašto su i Washington i Peking AI proglasili nacionalnim prioritetom broj jedan — i zašto su investicije, regulativa i diplomatski pritisci oko AI tehnologije postali centralni dio geopolitičke igre.
Sputnik moment koji je sve promijenio
U studenom 2022., kada je OpenAI objavio ChatGPT, nije samo javnost bila iznenađena. Kineska vlada i tehnološki establishment doživjeli su ono što su sami nazvali “Sputnik momentom” — trenutkom svjesnosti da tehnološki jaz možda nije onoliko mali koliko su mislili.
Ironija je savršena: baš kao što je Sovjetski Sputnik 1957. probudio SAD iz tehnološke samozadovoljnosti, američki ChatGPT probudio je Kinu.
I baš kao što je američki odgovor na Sputnik bio masivna državna mobilizacija resursa — tako je i Kinin odgovor na ChatGPT bio: ubrzaj sve.
SAD — prednost koja se smanjuje
Gdje Amerika dominira
SAD i dalje drži jasnu prednost u nekoliko ključnih dimenzija AI ekosustava.
Vodeće AI kompanije
OpenAI, Google DeepMind, Anthropic, Meta AI, Microsoft — pet kompanija koje definiraju globalnu AI agendu sve su američke ili američki financirane. GPT-4, Gemini, Claude, Llama — modeli koji postavljaju benchmark za globalnu industriju.
Prema Stanford HAI AI Index 2024., SAD producira više vodećih AI modela nego ijedna druga zemlja — i to nije ni blizu.
Talent i akademija
Američka sveučilišta — MIT, Stanford, Carnegie Mellon, Berkeley — ostaju globalni magneti za AI talent. Istraživači iz cijelog svijeta dolaze studirati i ostaju raditi.
Kritično: mnogi od vodećih AI istraživača u SAD-u su kineski državljani ili kineski Amerikanci — što dodatno komplicira sliku.
Venture kapital
Silicon Valley ekosustav rizičnog kapitala nema pandana. Brzina kojom se ideje pretvaraju u financirane startupe, a startupovi u globalne kompanije — ovo je američka prednost koja je strukturalna, ne samo financijska.
Čipovi — kritična prednost
NVIDIA, AMD, Intel, Qualcomm — američki čipovi su standard za AI treniranje i inference. NVIDIA H100, koji stoji u srcu gotovo svakog ozbiljnog AI sustava na svijetu, američki je produkt.
I upravo tu SAD igra najagresivniju geopolitičku kartu.
Izvozne kontrole čipova — oružje koje reže u oba smjera
Od 2022., američka administracija implementira sve strože kontrole izvoza naprednih čipova u Kinu. H100, A100 i njihovi ekvivalenti — zabranjeni za izvoz u Kinu.
Logika je jasna: bez naprednih čipova, kineske AI kompanije ne mogu trenirati najnaprednijе modele.
Ali ovo oružje ima i nuspojave. Ubrzava kineske napore na razvoju vlastite čip industrije. Gura Kinu prema samodovoljnosti koja dugoročno može biti veći problem od ograničenog pristupa. I šteti američkim čip kompanijama koje gube ogromno tržište.
NVIDIA je 2023. izgubila procijenjene 5 milijardi dolara prihoda zbog izvoznih kontrola — i pritisak industrije za relaksiranje ograničenja ne jenjava.
Gdje SAD zaostaje
Fragmentiran pristup regulaciji
Europa ima EU AI Act. Kina ima državnu strategiju. SAD ima… fragmentiranu mješavinu izvršnih naloga, kongresnih prijedloga i sektorskih regulativa koje se međusobno ne usklađuju.
Ovo nije samo akademski problem. Regulatorna neizvjesnost usporava određene investicije i otežava koordiniranu nacionalnu strategiju.
Kratkoročni fokus privatnog sektora
Američki AI razvoj pretežno je vođen privatnim sektorom koji odgovara dioničarima i tržištu. Ovo donosi brzinu i inovaciju — ali i kratkoročne poticaje koji možda ne odgovaraju dugoročnim strateškim ciljevima.
Infrastrukturna ograničenja
Data centri koji su potrebni za treniranje i pokretanje AI modela troše enormne količine električne energije i vode. Američka električna mreža i vodna infrastruktura pod su sve većim pritiskom — i izgradnja kapaciteta kasni za potražnjom.
Kina — brzina koja iznenađuje
Državni kapitalizam kao AI strategija
Kina ima jednu temeljnu prednost koju SAD strukturalno ne može replicirati: sposobnost mobilizacije nacionalnih resursa prema jednom cilju bez demokratskih ograničenja.
Kada Komunistička partija Kine proglasi AI nacionalnim prioritetom — to nije politička izjava. To je operativna naredba koja mobilizira sveučilišta, privatne kompanije, državne fondove i regulatorne agencije prema zajedničkom cilju.
Kineska “Sljedeće generacije AI razvojna strategija” objavljena 2017. — plan koji cilja globalnu AI dominaciju do 2030. — nije ostao na papiru. Implementira se s kineskom brzinom i resursima.
Podaci — Kinova tajna supermoć
Ako su čipovi Americina prednost, podaci su Kinova.
S 1,4 milijardi stanovnika, masivnom digitalnom ekonomijom i regulatornim okvirom koji ne nameće ista ograničenja privatnosti kao GDPR — Kina ima pristup količinama podataka koje demokratske države ne mogu legalno prikupiti.
Podaci o navikama kretanja, zdravstvenim obrascima, financijskim transakcijama, komunikacijskim uzorcima — sve to teče kroz kineske digitalne sustave i postaje gorivo za AI treniranje.
Za AI sustave koji trebaju ogromne količine podataka za treniranje, ova prednost je strukturalna i teško nadoknadiva.
Kineski AI modeli koji zatvaraju jaz
Godinama je narativ bio jednostavan: kineske AI kompanije kopiraju, ne inoviraju. Taj narativ više nije točan.
DeepSeek — šok koji je odjeknuo
U siječnju 2025., kineska kompanija DeepSeek objavila je model koji je prema benchmarkovima bio konkurentan s GPT-4 — ali treniran za desetinu troška i s ograničenim pristupom naprednim čipovima zbog izvoznih kontrola.
Reakcija na Wall Streetu bila je trenutna: NVIDIA dionice pale su 17% u jednom danu — najveći jednodnevni pad tržišne vrijednosti jedne kompanije u povijesti. Poruka je bila jasna: američka pretpostavka da čip embargo može zaustavljati kineske AI napore možda je pogrešna.
Baidu Ernie, Alibaba Qwen, Huawei Pangu
Kineske tech kompanije razvijaju vlastite LLM-ove koji su, za kinesko tržište i kineske jezične zadatke, jednako kompetentni kao zapadni konkurenti. Ekosustav nije samo imitacija — to je paralelna razvojna linija.
Primjena u kojoj Kina prednjači — implementacija
Kina možda nema najnaprednije AI modele — ali u određenim primjenama drži globalnu prevlast koja je daleko ispred teorije.
Nadzor i prepoznavanje lica
Kineski sustav društvenog nadzora — s više kamera po glavi stanovnika nego ijedna druga zemlja na svijetu, integriranim prepoznavanjem lica i AI analizom ponašanja — najnapredniji je i najšire implementiran na svijetu.
SenseTime, Hikvision, Dahua — kineski AI nadzorni sustavi prodaju se vladama diljem svijeta, posebno u Africi i Aziji. Ovo nije samo komercijalni uspjeh — to je izvoz modela upravljanja koji ide uz tehnologiju.
Industrija i manufacturing
AI optimizacija industrijskih procesa, robotika i pametne tvornice — Kina implementira u razmjeru koji ostatak svijeta teško prati. Kineske tvornice koje produkuju više EV automobila, solarnih panela i elektronike nego ostatak svijeta zajedno — rade uz AI optimizaciju.
Financijska tehnologija
Alipay i WeChat Pay — platforme koje koriste stotine milijuna korisnika — godinama napreduje uz AI sustave za detekciju prijevara, kreditno ocjenjivanje i personalizaciju koji su u određenim dimenzijama ispred zapadne fintech industrije.
Europa — treći igrač koji traži svoje mjesto
Ni SAD ni Kina — europski put
Europa nije pasivni promatrač AI utrke — ali niti dominantni igrač. Europski pristup AI-ju fundamentalno se razlikuje od oba modela.
EU AI Act — regulatorna supermoć
Europa se odlučila za ono u čemu je strukturalno najjača: regulaciju. EU AI Act, koji je stupio na snagu 2024., najsveobuhvatniji je pravni okvir za AI na svijetu — i postavlja globalne standarde na isti način na koji je GDPR postavio globalne standarde za privatnost podataka.
“Brussels effect” — fenomen gdje EU regulativa de facto postaje globalni standard jer kompanije koje žele pristup europskom tržištu moraju je poštivati — može biti Europina AI strategija bez razvoja vlastitih vodećih modela.
Gdje Europa zaostaje:
Nema europskog OpenAI-ja. Nema europskog NVIDIA-e. Talent odlazi u SAD, kapital je ograničen, fragmentiranost tržišta 27 država usporava skaliranje.
Mistral AI iz Francuske i Aleph Alpha iz Njemačke obećavajući su europski AI startupi — ali daleko su od globalnog utjecaja koji imaju američki igrači.
Strateška autonomija kao cilj
EU sve glasnije govori o “strateškoj autonomiji” u AI-ju — sposobnosti da ne ovisi ni o američkim ni o kineskim sustavima za kritičnu infrastrukturu. Europski AI office, superračunalni centri i inicijative za europske AI modele dio su te strategije.
Hoće li to biti dovoljno — otvoreno je pitanje.
Vojni AI — najosjetljivija dimenzija utrke
Autonomno oružje kao nova granica
Vojni AI zasigurno je najosjetljivija i najopasni dimenzija ove utrke — i ona o kojoj se javno najmanje govori.
Dronovi i autonomni sustavi
Rat u Ukrajini pokazao je transformativnu ulogu dronova vođenih AI-jem. Ono što je 2022. bilo eksperimentalno, do 2026. postalo je standardna vojna oprema.
SAD i Kina oboje masivno investiraju u autonomne vojne sustave — od dronova do podmornica do cyber oružja.
Obavještajni AI
AI sustavi za analizu satelitskih snimaka, interceptiranih komunikacija i open source podataka transformiraju obavještajni rad. Ono što je ranije zahtijevalo tisuće analitičara tjednima, AI može obraditi u satima.
Cyber warfare
AI-enhanced kibernetički napadi — sofisticirani, brzii, adaptivni — postaju nova norma. Defenzivni AI sustavi koji prepoznaju i reagiraju na napade u stvarnom vremenu jednako su važni kao ofenzivni kapaciteti.
Što utrka znači za ostatak svijeta
Digitalna kolonizacija ili tehnološka demokratizacija?
Zemlja koja postavlja AI standarde postavlja pravila igre za sve ostale. I upravo tu leži najvažnija geopolitička dimenzija ove utrke.
Kineska ekspanzija kroz AI infrastrukturu
Kineski AI nadzorni sustavi, telekomunikacijska infrastruktura (Huawei) i digitalne platforme šire se kroz Afriku, Aziju i dijelove Latinske Amerike. Uz tehnologiju dolazi i geopolitički utjecaj — i model upravljanja koji nije demokratski.
Američki ekosustav kao globalni standard
Američki AI ekosustav — otvoreni modeli, cloud infrastruktura, startupi — temelji se na principima koji su bliži demokratskim vrijednostima. Ali i američka tehnologija donosi vlastite probleme privatnosti, tržišne dominacije i kulturnog imperijalizma.
Europa kao treći put
Europski regulatorni model — AI s vrijednostima, transparentnosti i zaštitom prava — nudi alternativu koja je privlačna za demokratske države koje ne žele birati između amerikanizacije i sinicizacije svog digitalnog prostora.
Za Hrvatsku i regiju, europski put je i strateški i vrijednosno najprirodniji izbor.
Najčešće zablude o AI utrci
- “SAD već pobijedio” — američka prednost u modelima i talentima je stvarna, ali DeepSeek i kineska implementacijska brzina pokazuju da utrka nije završena.
- “Kina samo kopira, ne inovira” — ovo je zastarjeli narativ. Kineska AI istraživanja sve su originalnija, a implementacijske inovacije u financijama, nadzoru i industriji su svjetski razred.
- “Ovo se ne tiče malih zemalja poput Hrvatske” — tiče se. AI standardi koje postave SAD i Kina odredit će digitalni ekosustav u kojemu Hrvatska funkcionira — od regulacije do dostupnih alata do geopolitičkih pritisaka.
- “Europa je irelevantna u ovoj utrci” — Europa je regulatorna supermoć i “Brussels effect” je stvaran. AI Act može postati globalni standard kao što je GDPR.
- “Pobjednik uzima sve” — vjerojatno ćemo vidjeti bifurkaciju — paralelne AI ekosustave, slično kao što postoje paralelni internet ekosustavi u Kini i ostatku svijeta.
⚡ Brzi savjeti — kako pratiti ovu utrku
- Prati Stanford HAI AI Index koji godišnje objavljuje najkompletniji pregled globalnog AI razvoja — besplatno dostupan online
- Čitaj izvještaje CSET-a (Center for Security and Emerging Technology) za analizu AI geopolitike bez pretjerane pristranosti
- Prati DeepSeek, Baidu i Alibaba objave — kineski AI napredak često je slabije pokriven u zapadnim medijima
- Razumi kako EU AI Act utječe na tvrtke i alate koje koristiš — europski regulatorni okvir je tvoj zaštitni sloj
- Kad koristiš AI alat — razmisli odakle dolazi, tko ga razvija i koje vrijednosti nosi
FAQ
- Tko trenutno vodi u AI utrci — Kina ili SAD? SAD drži prednost u temeljnim modelima, akademskom istraživanju i čip tehnologiji. Kina prednjači u implementacijskoj brzini, državnoj koordinaciji i određenim primjenama poput nadzora i industrijskog AI-ja. Nije jasan pobjednik — to je dinamična utrka s prednostima na različitim dimenzijama.
- Može li Kina dostići SAD u AI-ju unatoč čip embargу? DeepSeek je pokazao da embargo nije nepremostiv. Kina razvija vlastitu čip industriju — SMIC i Huawei napreduju sporije nego što bi bez embarga, ali napreduju. Dugoročno, embargo možda ubrzava kinesku tehnološku neovisnost umjesto da je sprečava.
- Što AI utrka znači za obične korisnike diljem svijeta? Bifurkacija — paralelni AI ekosustavi s različitim vrijednostima, pravilima i pristupom. Korisnici u demokratskim zemljama vjerojatno će koristiti pretežno američki ili europski AI ekosustav. Korisnici u zemljama bliskim Kini — kineski. Za globalne korisnike, izbor ekosustava postaje i politički i etički izbor.
- Je li Europa u opasnosti da postane digitalna kolonija SAD-a ili Kine? Ovo je stvarna briga europskih kreatora politike. EU AI Act, europski superračunalni centri i inicijative za europske AI modele odgovor su na taj rizik. Hoće li biti dovoljno — ovisi o brzini implementacije i razini investicija koje Europa bude voljna napraviti.
- Može li AI utrka dovesti do stvarnog vojnog sukoba? AI sam po sebi vjerojatno neće biti neposredni uzrok vojnog sukoba — ali može smanjiti prag za sukob ubrzavanjem vojnih odluka i povećanjem vojnih kapaciteta. Važniji rizik možda je u nesporazumu i eskalaciji — AI sustavi koji reagiraju brže nego što diplömacija može pratiti. Upravo zato međunarodne inicijative za AI sigurnost i komunikacijske kanale između SAD-a i Kine postaju važne.
Zaključak — utrka koja oblikuje svijet koji dolazi
Kina vs SAD u AI-ju nije tehnološka priča. To je priča o tome koji model organizacije društva, ekonomije i moći će dominirati sljedećim desetljećima.
Američki model — decentraliziran, tržišno vođen, s demokratskim vrijednostima i regulatornim izazovima. Kineski model — centraliziran, državno koordiniran, s implementacijskom brzinom i demokratskim deficitom.
Nema jasnog pobjednika — i možda neće ni biti jednog pobjednika. Sve su mogućnosti da ćemo vidjeti bifurkiran digitalni svijet gdje oba modela koegzistiraju — s Europom kao trećim putem koji pokušava kombinirati inovaciju s vrijednostima.
Za male zemlje poput Hrvatske, pitanje nije na čijoj strani biti. Pitanje je kako graditi vlastite kapacitete, ostati unutar europskog regulatornog okvira i iskoristiti AI prednosti bez postajanja ovisnim o tuđoj infrastrukturi.
Utrka traje. I njen ishod — svi ćemo ga osjetiti.