Dok pratimo što rade Google, Microsoft i Meta, tiho se nešto događa i u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Bez milijunskih PR kampanja, bez konferencijskih pozornica u San Franciscu — mali timovi grade proizvode koji se koriste diljem svijeta.
Hrvatska AI scena nije velika. Ali jest zanimljiva — i raste brže nego što većina misli.
U ovom tekstu istražujemo tko su hrvatski AI inovatori, što grade, s kojim izazovima se bore i zašto bi ih trebalo pratiti — bez obzira jesi li poduzetnik/ca, student/ica ili netko tko jednostavno želi razumjeti što se događa u domaćem tech ekosustavu.
Zašto Hrvatska ima potencijal za AI inovacije
Više nego što brojevi sugeriraju
Na prvu, Hrvatska ne izgleda kao prirodno stanište za tech inovacije. Mala zemlja, malo tržište, ograničen venture capital ekosustav. Ali postoji nekoliko faktora koji stvaraju iznenađujuće povoljne uvjete.
Kvalitetno tehničko obrazovanje
FER — Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu — godinama producira inženjere koji završavaju u vodećim svjetskim tech kompanijama. Google, Microsoft, Amazon, Meta — u svima njima rade Hrvati koji su obrazovanje stekli u Zagrebu, Splitu ili Rijeci.
Ovo je dvosječan mač: Hrvatska gubi talente na emigraciju, ali i stvara globalnu mrežu stručnjaka koji ponekad — sve češće — osnivaju tvrtke s hrvatskim korijenima ili se vraćaju kući.
Competitive cijena rada uz europsku kvalitetu
Hrvatski inženjeri i istraživači obrazovani su na europskoj razini, a troškovi su znatno niži nego u zapadnoj Europi. Za startupe koji skaliraju i trebaju graditi timove, ovo je stvarna prednost.
EU fondovi i digitalna agenda
Hrvatska kao članica EU ima pristup fondovima koji podupiru digitalnu transformaciju i inovacije. Nacionalni plan oporavka i otpornosti uključuje značajne investicije u digitalnu infrastrukturu i podršku startupima.
Rastuća zajednica
Zagreb Tech Scene, Startup Factory, HUB385, Fil Rouge Capital, South Central Ventures — ekosustav podrške za startupe, iako manji od Berlina ili Londona, postoji i raste.
Profil hrvatskog AI startupa — tko su i što grade
Zajednički nazivnici
Prije konkretnih primjera, vrijedi razumjeti tipičan profil hrvatskog AI startupa — jer pomaže razumjeti šire trendove.
Internacionalna orijentacija od prvog dana
Gotovo svaki ambiciozni hrvatski AI startup misli globalno od prvog dana. Razlog je jednostavan: hrvatsko tržište od četiri milijuna stanovnika premalo je za skaliranje. Engleski jezik, globalni klijenti, međunarodne konferencije — to je standardni playbook.
B2B fokus
Većina hrvatskih AI startupa gradi rješenja za tvrtke, ne za krajnje potrošače. Razlog: B2C zahtijeva masovnu distribuciju i marketing budžete koji su teški bez velikog VC-a. B2B omogućuje manji timu da gradi vrijednost za specifičnu nišu i direktno prodaje.
Vertikalna specijalizacija
Umjesto pokušaja da budu “AI za sve”, uspješniji hrvatski AI startupi biraju specifičnu vertikalu i grade duboku ekspertizu — legaltech, healthtech, fintech, edtech, martech.
Osnivači s međunarodnim iskustvom
Mnogi osnivači uspješnih hrvatskih AI startupa proveli su godine radeći u inozemstvu — u tech kompanijama, konzultantskim kućama ili akademskim institucijama — prije nego su se odlučili na vlastiti poduhvat.
Sektori gdje hrvatski AI inovatori prednjače
Legaltech — automatizacija pravne industrije
Pravna industrija globalno je jedna od najsporije digitaliziranih — i upravo zato jedna od najperspektivnijih za AI disrupciju. Hrvatski pravnici i tech stručnjaci koji razumiju obje strane ovog problema u dobrej su poziciji.
AI primjene u legaltechu koje se razvijaju u Hrvatskoj uključuju automatizaciju drafting standardnih pravnih dokumenata, analizu ugovora i identifikaciju rizičnih klauzula, pretragu sudske prakse i zakonodavstva te automatsko generiranje pravnih sažetaka.
Izazov koji je specifičan za hrvatsko tržište: pravni sustav koji se razlikuje od anglosaksonskog modela na kojem su trenirani mnogi globalni legaltech AI sustavi. To je i prepreka i priložnost — tko napravi dobar AI za hrvatski i regionalni pravni sustav, ima tržište bez jake konkurencije.
Healthtech — AI u medicinskim primjenama
Zdravstveni sektor drugi je veliki fokus. Hrvatska ima solidnu medicinsku tradiciju i istraživačku infrastrukturu, a AI u medicini jedan je od najbrže rastućih globalnih trendova.
Primjene koje se razvijaju:
- AI dijagnostički alati koji pomažu liječnicima analizirati medicinske snimke
- Sustavi za predviđanje ishoda bolesti na temelju pacijentskih podataka
- Automatizacija administrativnih procesa u zdravstvenim ustanovama
- AI alati za personaliziranu medicinu i farmakologiju
Regulatorni izazovi su ovdje posebno složeni — medicinski AI mora proći kroz stroge certifikacijske procese koji traju godinama. Ali upravo zato tko uspješno prođe taj proces gradi gotovo neprobojnu konkurentsku prednost.
Martech i AdTech — AI za marketing
Marketing tehnologija možda je najgušće nastanjen segment AI startupa globalno — i Hrvatska nije iznimka. Startupovi koji grade AI alate za content kreaciju, personalizaciju oglašavanja, analitiku i automatizaciju marketinških procesa relativno su brojni u domaćoj sceni.
Prednost ovog sektora: brži put do prihoda i lakša validacija jer se rezultati mjere direktno u ROI-ju za klijente.
Edtech — AI u obrazovanju
Obrazovanje je sektor koji AI mijenja globalno — i nekoliko hrvatskih timova radi na rješenjima za ovaj prostor. Personalizirani tutori, alati za adaptivno učenje, automatizacija administrativnih procesa u obrazovnim institucijama.
Ovaj sektor posebno je relevantan u kontekstu šire dostupnosti AI alata za studente i učenike — tema koju detaljno obrađujemo u vodiču kroz AI alate za studente.
Izazovi s kojima se suočavaju hrvatski AI startupi
Stvarni problemi, ne izgovori
Govoriti o potencijalu bez razumijevanja prepreka bio bi nepošten prikaz situacije. Hrvatski AI startupi suočavaju se s nekoliko strukturalnih izazova koji su stvarni i ne nestaju sami od sebe.
Nedostatak venture kapitala
Ovo je možda najveći strukturalni problem. Ekosustav rizičnog kapitala u Hrvatskoj i regiji daleko je manji i manje razvijen nego u zapadnoj Europi, a kamoli u SAD-u.
Što to konkretno znači: hrvatski AI startupovi teže dolaze do rundi financiranja koje bi im omogućile brzo skaliranje. Mnogi ostaju u “bootstrapped” modelu dulje nego bi trebali, što usporava rast.
Situacija se poboljšava — South Central Ventures, Fil Rouge Capital i nekoliko regionalnih fondova aktivno ulažu u domaće startupe. EU fondovi postaju pristupačniji. Ali razlika u odnosu na Berlin, Stockholm ili London ostaje velika.
Odljev talenata
Hrvatska obrazuje izvrsne inženjere — a zatim ih gubi. Plaće u zapadnoj Europi i SAD-u višestruko su više, a rad od kuće za strane kompanije omogućuje hrvatskim stručnjacima da zarade internacionalne plaće bez selidbe.
Za startupe to znači: teže je zadržati dobre ljude nego ih pronaći. Equity u startupima postaje sve važniji dio paketa kompenzacije.
Jezična i kulturna barijera
Globalni AI ekosustav vrti se oko engleskog jezika. Konferencije, istraživanja, investitori, klijenti — sve je na engleskom. Za osnivače kojima engleski nije materinski jezik, ovo je stvarna prepreka koja zahtijeva svjesno ulaganje.
Regulatorna kompleksnost
EU AI Act koji je stupio na snagu 2024. postavlja stroge zahtjeve — posebno za visoko rizične AI aplikacije. Za mali startup s ograničenim resursima, usklađenost s regulativom može biti skupo i vremenski zahtjevno.
S druge strane, isti regulatorni okvir štiti europske kompanije od nelojalne konkurencije globalnih playera koji ne slijede ista pravila.
Inovatori koji inspiriraju — profili iz domaće scene
Akademija koja gradi budućnost
Osim komercijalnih startupa, važan dio hrvatske AI ekosustava su istraživači i akademski timovi koji rade na temeljnim AI istraživanjima.
Institut Ruđer Bošković
IRB, jedan od vodećih istraživačkih instituta u regiji, dom je nekoliko istraživačkih grupa koje rade na AI primjenama u bioinformatici, kemiji i fizici. Međunarodne suradnje s vodećim europskim institucijama donose financiranje i vidljivost.
FER i Sveučilište u Zagrebu
Laboratoriji na FER-u rade na temama od računalnog vida do procesiranja prirodnog jezika. Mladi istraživači koji ovdje stječu iskustvo često nastavljaju karijere u industrijskim AI timovima — u Hrvatskoj ili inozemstvu.
Sveučilište u Splitu i Rijeci
Decentralizacija AI istraživanja izvan Zagreba sporija je, ali postoji. Split i Rijeka imaju aktivne tech zajednice i sve veći broj istraživača koji rade na AI temama.
Poduzetnici koji grade globalno iz Hrvatske
Sve više Hrvata osniva ili ko-osniva AI startupe koji su tehnički registrirani u SAD-u ili UK-u, ali s timovima koji rade djelomično ili potpuno iz Hrvatske.
Ovaj model — “globalnim umom, hrvatska baza” — postaje sve češći. Omogućuje pristup globalnom kapitalu i tržištu uz zadržavanje prednosti rada iz Hrvatske.
Ekosustav koji podupire rast
Gdje se hrvatska AI scena okuplja
HUB385 — Zagreb Jedan od vodećih coworking i startup hub prostora u regiji. Redoviti eventi, mentorski programi i zajednica koja povezuje poduzetnike, investitore i korporativne partnere.
Startup Factory Akcelerator koji je pomogao pokrenuti nekoliko uspješnih hrvatskih tehnoloških tvrtki. Program uključuje mentorstvo, financiranje i pristup mreži investitora.
Fil Rouge Capital Jedan od aktivnijih regionalnih VC fondova koji investira u rane faze tech startupa s fokusom na regiju Adriatik.
HTIU — Hrvatska tehnološka inovacijska unija Organizacija koja povezuje tech kompanije, startupe i institucije u zagovaranju povoljnijeg okruženja za inovacije.
Infobip — unicorn koji inspirira
Nemoguće je govoriti o hrvatskoj tech sceni bez Infobipa. Varaždinska tvrtka koja je postala regionalni unicorn — kompanija vrijedna više od milijarde dolara — dokaz je da se može graditi globalni tech success story iz Hrvatske.
Infobip nije AI startup u klasičnom smislu, ali AI je sastavni dio njihove komunikacijske platforme. I što je možda važnije: Infobip je inspiracija i dokaz mogućnosti koji motivira sljedeću generaciju hrvatskih poduzetnika.
Što Hrvatska treba za jači AI ekosustav
Konstruktivna kritika i prijedlozi
Govoriti samo o uspjesima bez identificiranja što treba promijeniti ne bi bila korisna analiza.
Više aktivnih investitora s AI fokus Trebamo više fondova koji razumiju AI investicije i imaju kapacitet za follow-on runde kako startupi skaliraju.
Jaču vezu između akademije i industrije Istraživanja na FER-u i IRB-u trebaju bržu komercijalnu primjenu. Modeli suradnje koji postoje u Cambridgeu, Münchenu ili Stockholmu — gdje spin-offovi iz sveučilišta postaju ozbiljne kompanije — trebaju se razviti i u Hrvatskoj.
Sistemsku podršku za povratak talenata Programi koji aktivno potiču Hrvate s međunarodnim iskustvom da se vrate ili osnuju tvrtke u Hrvatskoj — porezne olakšice, administrativno olakšavanje, jasni signali da je Hrvatska ozbiljna u privlačenju talenata.
Edukaciju o AI poduzetništvu Tehničko znanje postoji. Poduzetničke vještine — fundraising, product management, go-to-market strategija — manje su razvijene. Edukacija koja premošćuje ovaj jaz ključna je za veći broj uspješnih AI startupa.
Kako koristiti AI za razvoj biznisa i karijere detaljno opisujemo u vodiču o tome kako pokrenuti biznis uz AI.
Trendovi koji oblikuju hrvatsku AI scenu u 2026.
Što se mijenja i što dolazi
Rast remote rada kao talent strategija
Sve više hrvatskih AI startupa zapošljava globalno — ne jer ne mogu naći talente u Hrvatskoj, nego jer remote model omogućuje izgradnju raznolikih timova s globalnom perspektivom.
EU AI Act kao prilika
Dok mnogi vide EU regulativu kao prepreku, pametni startupi je vide kao priložnost. Kompanija koja gradi “EU compliant AI by design” ima stvarnu prednost na europskom tržištu koje je sve reguliranije.
AI kao alat, ne samo produkt
Sve više tradicionalnih hrvatskih tvrtki — od turizma do proizvođačke industrije — počinje koristiti AI alate. Ovo stvara potražnju za AI konzultantima i implementatorima, ne samo za AI produkt kompanijama.
Regionalna suradnja
Suradnja između startupa iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH raste. Regionalno tržište od 15-20 milijuna ljudi, sa sličnim jezičnim i kulturnim okruženjem, privlačnija je baza za skaliranje nego samo Hrvatska.
Najčešće zablude o hrvatskoj AI sceni
- “Hrvatska nema AI startupa” — ima ih, samo nisu globalno vidljivi. Mnogi grade globalne produkte koji nisu brendirani kao “hrvatski”.
- “Sve vrijedne tvrtke odlaze u inozemstvo” — trend je složeniji. Sve više tvrtki zadržava operacije u Hrvatskoj dok se pravno registriraju drugdje zbog pristupa kapitalu.
- “Trebamo čekati bolji ekosustav da počnemo” — savršen ekosustav ne dolazi sam. Gradi se kroz ljude koji odlučuju krenuti unatoč ograničenjima.
- “Bez velikog VC-a nema uspjeha” — bootstrapped kompanije koje rastu organski često grade zdravije i održivije biznise od onih koje ubrizgavaju kapital prije validacije.
- “AI istraživanje je samo za velike institucije” — open source modeli, cloud infrastruktura i dostupnost alata dramatično su snizili barijeru za ulazak u AI istraživanje i razvoj.
⚡ Brzi savjeti — kako se uključiti u hrvatsku AI scenu
- Prati LinkedIn profile osnivača i investitora iz hrvatske tech scene — to je najbrži način da ostaneš informiran/a
- Posjeti jedan tech event u svom gradu — HUB385, lokalni meetupi, startup natjecanja
- Ako si student/ica tehničkih ili poslovnih studija, istraži mogućnosti suradnje s domaćim startupima kroz stažiranje ili projekt
- Ako imaš poslovnu ideju s AI komponentom, istraži EU fondove i lokalne akceleratore — financijska podrška postoji
- Povežise s lokalnom poduzetničkom zajednicom online — Facebook grupe, LinkedIn zajednice i Discord serveri okupljaju ljude koji grade
FAQ
1. Postoje li uspješni primjeri hrvatskih AI startupa koji su prodrli na globalno tržište? Da, iako nisu uvijek vidljivi pod hrvatskim brendom. Nekoliko tvrtki s hrvatskim osnivačima ili timovima uspješno je prodrlo na europsko i globalno tržište, posebno u B2B segmentu. Infobip, iako nije AI startup u klasičnom smislu, najpoznatiji je primjer globalne uspješnosti iz Hrvatske. Rastući broj manjih AI startupa gradi regionalnu i europsku klijentelu.
2. Kako se financiraju hrvatski AI startupi? Kombinacijom bootstrappinga — vlastitim sredstvima i ranim prihodima, EU fondovima kroz različite programe podrške inovacijama, regionalnim VC fondovima poput Fil Rouge Capital i South Central Ventures te, za ambicioznije projekte, internacionalnim VC fondovima koji sve aktivnije gledaju prema CEE regiji.
3. Je li pametno osnovati AI startup u Hrvatskoj ili je bolje ići u inozemstvo? Nema jednoznačnog odgovora. Osnivanje u SAD-u ili UK-u daje lakši pristup kapitalu i određenim tržištima. Ostanak u Hrvatskoj znači niže troškove i kvalitetan inženjerski talent. Sve popularniji model: hrvatska operativna baza s internacionalnom pravnom strukturom. Ključno je da lokacija ne bude prepreka ambiciji.
4. Koji su najvažniji eventi za praćenje hrvatske AI i tech scene? SHIFT konferencija u Splitu jedna je od najvećih tech konferencija u regiji. Infobip Shift, WebSummit satelitski eventi, HUB385 redoviti meetupi i akademske konferencije na FER-u i IRB-u dobra su polazna točka. LinkedIn ostaje najbolji online kanal za praćenje lokalne tech scene u stvarnom vremenu.
5. Kako student/ica tehničkih studija može doprinijeti hrvatskoj AI sceni? Više načina: istraživački projekti na fakultetu u suradnji s industrijom, stažiranje u domaćim AI startupima, sudjelovanje u hackathonima i startup natjecanjima, izgradnja vlastihih projekata i dijeljenje na GitHub-u. Zajednica je mala — vidljiv rad na konkretnim projektima brzo gradi reputaciju i otvara vrata.
Zaključak — mala zemlja, globalne ambicije
Hrvatska AI scena nije Silicon Valley. Neće to postati ni za deset godina. Ali to nije ni cilj.
Cilj je ekosustav koji producira globalno konkurentne kompanije, zadržava dovoljan dio talenata da grade kod kuće i doprinosi europskoj AI inovacijskog sceni s originalnim rješenjima.
Temelji za to postoje — kvalitetno obrazovanje, rastuća zajednica, europski regulatorni okvir koji pruža strukturu i sve veća internacionalna vidljivost domaćih uspjeha.
Ono što nedostaje nije talent ni ideje. To je više samopouzdanje da se krene — i infrastruktura koja to podupire.
Oboje se grade. Polako, ali sigurno.